Kada pomislimo na rimske ostatke u Istri, najčešće zamišljamo pulski amfiteatar ili ostatke brojnih vila s mozaicima. Međutim, jedno od najvažnijih nasljeđa Rimskog Carstva nalazi se doslovno pod našim nogama – u organizaciji krajolika. Novo istraživanje temeljeno na državnom 3D topografskom snimku Hrvatske (lidar skeniranje), pokazalo je da je rimska centurijacija obuhvaćala mnogo veći dio Istre nego što se dosad pretpostavljalo, uključujući i njezin sjeverni dio između Mirne i Dragonje.
Otkriće je posebno značajno jer su tragovi ove antičke podjele zemljišta stoljećima ostali skriveni, gotovo nevidljivi na terenu i u konvencionalnim kartografskim izvorima. Tek je primjena suvremenih tehnologija omogućila njihovo prepoznavanje.
Što je centurijacija?
Centurijacija je bila sustav katastarske podjele zemljišta koji su Rimljani koristili prilikom kolonizacije novih teritorija. Zemlja se dijelila u pravilne kvadratne blokove dimenzija približno 20 × 20 rimskih actusa, odnosno oko 710 metara sa svake strane.
Takva mreža služila je za:
- raspodjelu zemljišta vojnim veteranima i kolonistima,
- organizaciju poljoprivredne proizvodnje,
- planiranje prometne infrastrukture,
- … i naravno, oporezivanje na temenju veličine i smještaja čestice.
U Istri je postojanje rimske centurijacije poznato još od 19. stoljeća, osobito na području antičkih kolonija Pole (Pula) i Parentija (Poreč). Međutim, smatralo se da se taj sustav završava kod rijeke Mirne.
Kako je lidar promijenio dosadašnje spoznaje?
Lidar (Light Detection and Ranging) koristi laserske impulse za izradu iznimno preciznih modela reljefa. Prednost ove metode jest mogućnost „gledanja“ kroz vegetaciju i otkrivanja vrlo suptilnih topografskih promjena koje ljudsko oko teško može zamijetiti.
Analizom hrvatskog nacionalnog lidar snimanja iz razdoblja 2022.–2023. identificirali smo desetke kilometara fosiliziranih granica nekadašnjih rimskih parcela u sjevernoj Istri.
Otkriveni tragovi pojavljuju se kao:
- niski zemljani nasipi visoki svega 20 do 40 centimetara,
- široke reljefne anomalije u oranicama visoke tek 10 do 15 centimetara,
- linearne suhozidne strukture skrivene unutar šumskih i zapuštenih područja.
Iako danas više nemaju nikakvu funkciju, njihova orijentacija i međusobni razmaci savršeno odgovaraju poznatom sustavu rimske centurijacije u južnoj i središnjoj Istri.
„Duhovi“ rimskog krajolika
Za razliku od južne Istre, gdje su antičke međe u dobroj mjeri preživjele kao današnji suhozidi, putovi ili obodi zemljišnih čestica, u sjevernoj Istri situacija je potpuno drugačija.
Tamo su granice uglavnom napuštene još u davnoj prošlosti. Zbog toga smo ih nazvali “duhovima“ centurijacije; njihovi tragovi postoje, ali su toliko slabi da ih bez naprednih digitalnih modela reljefa gotovo nije moguće uočiti.
Upravo zbog toga sjeverna Istra desetljećima nije bila prepoznata kao dio jedinstvene rimske katastarske mreže.
Jedinstveni projekt na razini cijele zapadne Istre
Najvažniji zaključak istraživanja jest da rimska centurijacija nije bila ograničena administrativnim granicama pojedinih kolonija.
Nova analiza pokazuje da se ista mreža pravilnih parcela protezala od Pule do Savudrije, duž više od 80 kilometara zapadne obale Istre. Cijeli sustav ima jedinstvenu orijentaciju, iste dimenzije modula i isti geometrijski raspored.
To sugerira da je riječ o jedinstvenom i koordiniranom projektu rimskih geodeta, iako nije isljučeno da je za njegovu realizaciju bilo potrebno više etapa, počevši od 1. stoljeća prije Krista.
Zašto su tragovi sačuvani samo na nekim područjima?
Istraživanje također pokazuje koliko geologija i kasnija uporaba zemljišta utječu na očuvanost arheoloških krajolika.
Najbolje sačuvani tragovi nalaze se na:
- vapnenačkim platoima,
- površinama koje nisu intenzivno obrađivane u novijem razdoblju,
- rjeđe na područjima prekrivenima crvenicom koja su bila pošumnjena do 1960-tih ili 1970-tih.
Nasuprot tome, na područjima fliša i strmih padina, osobito oko doline Mirne, stoljeća erozije i terasiranja gotovo su potpuno izbrisala starije krajobrazne strukture.
Budućnost istraživanja antičkih krajolika
Ovo otkriće pokazuje koliko suvremene tehnologije mogu promijeniti naše razumijevanje prošlosti. Krajolici koje smo smatrali dobro istraženima i dalje skrivaju brojne informacije koje postaju vidljive tek uz pomoć preciznih digitalnih metoda.
Sjeverna Istra više se ne može promatrati kao područje izvan rimske centurijacije. Umjesto toga, čini se da je bila sastavni dio velikog planski organiziranog agrarnog sustava koji je oblikovao gotovo cijelu zapadnu obalu poluotoka.
Državni lidar snimak Hrvatske se pokazao od neprocjenjive vrijednosti za arheološko istraživanje – nadajmo se da će također poslužiti za očuvanje i upravljanje arheološkim krajolikom kao jedinstvenim oblikom kulturne baštine.
Izvorni članak
Čučković, Z. and Fovet E. Ghost centuriation of Roman Istria: new evidence from lidar survey. Letters in Landscape Archaeology 1 (2026). DOI : 10.5281/zenodo.18928450
